Autotrofni organizam
Organizam koji ugljik, nužan za funkcioniranje i rast organizma, dobiva pretvorbom iz anorganskih spojeva s ugljikom. Fotoautotrofi kao izvor energije za ovaj proces koriste sunčevu svjetlost, a kemoautotrofi energiju koju dobivaju oksidacijom anorganskih spojeva. Suprotnost su heterotrofi.
Aboralno (lat. ab =od + orum=usta)
Anatomska oznaka za opisivanje područja glave, kojom se određuje nešto što je smješteno dalje od usta.
Ambulakralna ploča
Skeletna pločica kod ježinaca koja na sebi ima rupice iz kojih izlaze ambulakralne (prionljive) nožice. Ima ih mnogo, a poredane su radijalno. Na vrhu skeletne čahure nalazi se i 5 spolnih pločica od kojih je jedna sitasta (madreporna).
Ambulakralni sustav
Vodožilni sustav kod boljikaša, a služi im za kretanje, disanje, primanje podražaja i sl. Sastoji se od spleta velikog broja cjevčica koje su položene u radijusima ili zrakama njihova tijela. Ispunjene su tekućinom, uglavnom morskom vodom. Iznutra su cjevčice obložene trepetljikavim epitelom koji pokreće njihov sadržaj.
Ambulakra
Radijalni dijelovi skeleta bodljikaša iz kojih izlazi mnogo ambulakralnih (prionljivih) nožica.
Asocijacija
Aspekt neke biocenoze koji se sastoji od alga i cvjetnica
Bentos
Obuhvaća sve organizme koji život provode u dodiru s dnom, bilo da su za njega pričvršćeni (sesilni), bilo da se po njemu se kreću (sedentarni, vagilni) ili se u njega zakopavaju. Bentosko područje svjetskih mora i oceana dijeli se na litoralnu zonu (koja obuhvaća područje kontinentske podine, prostire se do dubine od oko 200 m), batijalnu zonu (koja obuhvaća područje kontinentskog slaza, prostire se do dubine od oko 3000 m), abisalnu zonu (koja obuhvaća područje abisalne ravnice, prostire se do dubina od oko 6000-7000 m) i hadalnu zonu (koja obuhvaća područje dubokomorskih jaraka i kotlina, dubine ispod 6000-7000 m).
Bioluminiscencija
Sposobnost nekih životinja da proizvode svjetlost. Ona je posebno izražena kod životinja koje naseljavaju dubinske zone mora i oceana, a smatra se adaptivnim svojstvom na uvjete života u vječnom mraku.
Biocenoza (zajednica)
Zajednica živih organizama, međusobno povezana odnosima u staništu na kojem živi
Cijanobakterije
Aerobni jednostanični organizmi koji provode isti tip fotosinteze kao alge i biljke. Iako ne spadaju u skupinu algi, nazivaju se i modrozelene alge.
Cirkalitoral
Četvrta po redu stepenica litorala. Proteže se od donje granice rasprostranjenosti fotofilnih alga i morskih cvjetnica pa do dubine do koje se razvijaju scijafilne alge, obično od 120 do 200 metara dubine. Ispod 200 metara svjetlost koja prodire više nije dovoljna za fotosintezu pa ni razvoj alga više nije moguć. S dubinom se broj biljnih vrsta smanjuje, a životinjskih povećava.
Detritus
Djelomično razgrađena organska tvar nataložena na dnu, najčešće u eutrofnim stajaćim kopnenim vodama. Čine ga organogene, sitne čestice koje tvore muljevitu masu.
Detritusna dna
Sedimentna dna na kojima je dio sedimenta nastao raspadom i trošenjem ljuštura, kostura i kalcificiranih talusa uginulih organizama.
Dorzalno (lat. dorsum=leđa)
Anatomska oznaka koja određuje nešto što je smješteno bliže leđima.
Epifit
Biljka koja kao podlogu svojeg rasta ima neku drugu biljku (ali nije s njom u nikakvoj fiziološkoj vezi, tj. nije parazit ili poluparazit) ili dio nežive prirode, te nema nikakva kontakta s tlom.
Facijes
aspekt neke biocenoze u kojem prvladava mali broj uglavnom životinjskih organizama
Indikator
Indikator (pokazatelj) je reprezentativna vrijednost nekog promatranog slučaja. Cilj indikatora je na mjerljiv, jednostavan i razumljiv način prikazati stanje okoliša i trendove promjena.
Infralitoral
Treća po redu stepenica litorala. Proteže se od donje granice oseke pa do dubine od oko 50 metara (može biti plići ili dublji ovisno o prodoru svjetla). To je pojas fotofilnih alga koje se razvijaju na stjenovitoj podlozi i morskih cvjetnica na pomičnoj podlozi.
Kalcifikacija
Taloženje kalcijevih soli u tkivima.
Karapaks
Jednodjelna ili dvodjelna ljuska koja obavija prednji dio tijela desetonožnih rakova.
Konveksno
Ispupčeno
Koralit
Pojedini polip skeleta koralja. Ima oblik čaše, na čijoj je osnovici bazalna ploča.
Koraligenska biocenoza
Zajednica morskih organizama koja se razvija na područjima smanjene količine svjetlosti i većih strujanja mora. Osnovu zajednice čine scijafilne crvene alge koje ugrađuju kalcijev karbonat u svoje taluse (porodica Corallinaceae), po njima je zajednica i dobila ime. Alge stvaraju veće ili manje biogene nakupine s puno zasjenjenih šupljina koje su stanište brojnim beskralježnjacima.
Kotur
Središnji dio tijela zmijača.
Lateralno (lat. lateral=strana).
Postranično, nešto što se nalazi sa strane.
Mediolitoral
Druga po redu stepenica litorala. To je pojas izmjene plime i oseke koji se proteže od gornje granice visoke plime do donje granice normalne oseke. Za vrijeme plime uronjen je u more, a za oseke je izvan mora, pa ekološki faktori (temperatura, vlažnost, osvijetljenost i dr.) u tom pojasu jako variraju.
Melon
Zaobljeni organ na prednjoj strani glave kitova i dupina. Građen je od masnog tkiva, a služi kao leća za usmjeravanje zvukova pri eholokaciji.
Omnivorni organizam
Svejed; organizam koji se hrani i biljkama i životinjama.
Oskulum
Veći otvor za izlaz vode, obično na gornjoj strani spužve.
Parapodij
Izdanak ili bataljica na tijelu beskralješnjaka koja najčešće služi za kretanje.
Pinula
Postrani ogranak na lovkama koralja.
Plankton
Organizmi koji žive u vodi i u njoj plutaju nošeni strujama i valovima. Većina planktonskih organizama manja je od jednog milimetra, ali pojedini mogu doseći i nekoliko metara. Postoje različite podjele planktonskih organizama u odnosu na različite kriterije: prema veličini (piko-, nano-, mikroplankton ...); na biljni (fitoplankton) i životinjski (zooplankton); prema području u kojem živi (neritički,oceanski); prema trajanju planktonskog načina života (holoplankton, meroplankton).
Plašt
Ovoj građen od tvari sličnoj celulozi (tunicin) koji obavija tijelo plaštenjaka, a izlučuje ga epitel životinje.
Rilo
Organ ženskih jedinki skupine zvjezdana. Služi im u ishrani koja se sastoji od sitnih organizama i detritusa. Hrana, pomoću trepetljika i mišića na sluzastom rilu, putuje do usta.
Rizoid
Korijenu nalik struktura razvijena u steljnjača (npr. neke smeđe alge, mahovine) koja nije anatomski i histološki diferencirana kao što je to korijen viših biljaka.
Rizom
Horizontalna podzemna stabljika koja najčešće služi za reprodukciju, ali kao i spremište hranjivih tvari.
Scijafilna vrsta
Vrsta koja preferira zasjenjena staništa.
Scijafilne alge
Alge koje fotosintetiziraju uz svjetlost manjeg intenziteta; karakteristične su za zasjenjena i dublja staništa. Za razliku od njih fotofilne alge trebaju veću količinu svjetlosti za fotosintezu te one žive u plićim i osvijetljenim područjima.
Sedentarni organizam
Životinje koje imaju vrlo malen opseg kretanja (npr. priljepci, ježinci)
Sekundarno dno
Dno koje je nastalo rastom, odumiranje i preraštavanjem (jednih preko drugih) morskih organizama koji u svoje tijelo ugrađuju kalcijev karbonat (npr. alge, mahovnjaci i sl.).
Sesilni organizam
Organizam koji živi pričvršćen ili urastao u podlogu.
Skelet ili kostur (grč.skeletos=isušeno tijelo, mumija)
Dio tijela koji čini nosivu strukturu organizma.Uopćeno postoje dvije vrste kostura odnosno skeleta: tzv. egzoskelet koji čini stabilnu vanjsku opnu jednog organizma, i tzv. endoskelet koji čini nosivu strukturu u unutrašnjosti tijela.
Solitaran
Usamljen, koji se pojavljuje sam.
Spikula
Igličaste bodlje od silicija ili kalcijeva karbonata koje grade unutrašnji skelet spužvi. Mogu biti različita oblika.
Spongin (sponginska vlakna)
Bjelančevinasta rožnata tvar koja tvori skelet spužvi.
Spolni dimorfizam
Vidljiva tjelesna razlika između mužjaka i ženke iste vrste. Razlike mogu biti u obliku tijela, boji i/ili veličini.
Supralitoral
Prva po redu stepenica litorala od kopna prema moru (supralitoral, mediolitoral, infralitoral i cirkalitoral). Stalno je izvan vode, a vlaži se samo prskanjem i razlijevanjem valova. Visina te stepenice varira ovisno o izloženosti obale, od pola metra na zaštićenim mjestima pa do nekoliko metara u visinu ako je obala izložena vjetru koji nosi kapljice mora.Tu se nastanjuju organizmi prilagođeni ekstremnim i promjenjivim životnim uvjetima.
Stanište
Područje gdje živi neka životna zajednica (biocenoza). Ta dva pojma ne mogu se odijeliti!
Talus
Tijelo kod algi, steljka koje nema organe (korijen, stabljiku, list, cvijet) kao što to imaju biljke. Može biti diferenciran na dijelove koji podsjećaju na korijen (rizoid); stabljiku (kauloid) i list (filoid).
Trotoar
Tvrda organogena struktura koja se može naći na području donjih stijena mediolitorala. Nastaje rastom pojedinih vrsta crvenih algi koje u svoje taluse ugrađuju kalcijev karbonat. Ove strukture su indikator čistoga mora, rastu veoma polako te se stoga smatraju ugroženim staništem.
Vetralno (lat. ventrum=trbuh).
Anatomska oznaka kojom se određuje nešto što je smješteno bliže trbuhu.
Zooid
Svaka pojedina životinjica (jedinka) koja sačinjava koloniju mahovnjaka (zoarij).
Zoarij
Kolonija mahovnjaka sastavljena od mnoštva jedinki (zooida).
Zooksantele
Alge koje žive u simbiozi s koraljima, unutar njihova tijela.

na vrh | početna