Spužve (Porifera (Spužve))

Spužve su jedna od najjednostavnijih skupina višestaničnih životinja, koje su se među prvima razvile na Zemlji. Većina vrsta spužvi su morske. U moru je do sada zabilježeno preko 5 000 živućih vrsta, a vrlo je vjerojatno da ih postoji i mnogo više. Klasifikacija spužvi temelji se poglavito na analizi skeletnih struktura: iglica (spikula) te sponginskih vlakana kao i na podacima o morfologiji stanice i embriologiji. Ipak, neke vrste mogu se razlikovati na temelju vanjskog oblika, boje, strukture i mirisa.

Spužve se dijele u 3 razreda. Vapnenjače (Calcarea) su spužve s vapnenim iglicama, staklače (Hexactinellida) imaju šestozrakaste silicijeve iglice i kremenorožnjače (Demospongiae) koje imaju skelet izgrađen od silicijevih iglica povezanih sponginom ili je pak skelet sastavljen od samog spongina. Velika većina danas živućih spužvi su kremenorožnjače.

Spužve se hrane filtriranjem morske vode koja prolazi kroz mnoštvo malenih šupljina unutar njihova tijela. Glavna hrana su im bakterije, sitne organske čestice i mikroskopske alge. Neke vrste mogu u jednom danu profiltrirati i do 8 000 puta više vode od svog volumena. Na područjima siromašnim hranjivim tvarima (špilje i dubokomorska područja) razvile su se mesojedne spužve koje aktivno hvataju svoj plijen. Mnoge spužve žive u simbiozi s algama koje im osiguravaju hranjive tvari. Spužve proizvode različite biološki aktivne kemijske spojeve za koje postoji mogućnost primjene u farmaciji.

Agelas oroides
Aplysina aerophoba
Aplysina cavernicola
Axinella cannabina
Axinella damicornis
Axinella polypoides
Axinella verrucosa
Chondrilla nucula
Chondrosia reniformis
Clathrina
Cliona celata
Cliona schmidti
Crambe crambe
Dysidea avara
Haliclona mediterranea
Ircinia dendroides
Oscarella lobularis
Petrosia ficiformis
Phorbas tenacior
Spirastrella cunctatrix
Spongia agaricina
Tethya aurantium

na vrh | početna